HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Dio medija i redovite ankete unaprijed proglašavaju pobjedu koalicije SDP-a i Možemo, no iza takvog narativa krije se borba za financijska sredstva i oglasne budžete javnih tvrtki, dok se zanemaruje stvarno raspoloženje birača na terenu i okupljanje na desnici.

Zajedno, Vida i Novosti dobivaju oko 2,5 milijuna eura godišnje, dok je SNV prošle godine primio rekordnih gotovo 25 milijuna eura. Otkako je Andrej Plenković premijer, prihodi SNV-u porasli su za 1382 posto.

sveučilištu

Na javnom sveučilištu u Bruxellesu održala se „Komunistička škola“, a instituciju kroz programe Erasmus+ i Horizon Europe financira Europska unija, upozorio je Stjepo Bartulica na društvenim mrežama.

Kad je naš novinar Petar Vlahov na 4. program HRT doveo Nikolaja Tolstoja, ostarjeloga autora knjiga o udruženim zločinima Engleza i Tita na Bleiburgu, nastao je u hrvatskoj javnosti tajac. Rijetki su to odobravali u javnim glasilima, a samo neki su kao Narod.hr i Direktno.hr donijeli prikaze razgovora.

Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski podigao je pravu buru u hrvatskoj javnosti nakon priznanja da je pomogao srbijanskim studentima u rušenju vlasti Aleksandra Vučića. Glavni problem je što je Maršavelski bio član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, ključnih za očuvanje hrvatske nacionalne sigurnosti.

Tko su kandidati za Ustavni sud – Horvat Vuković, Selanec, Pajalić i Sučević?

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio je listu od četvero kandidata za izbor troje sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Na listi su Ana Horvat Vuković, Željko Pajalić, Goran Selanec i Mladen Sučević

Davorin Karačić za Narod.hr: "Neki se u skupštini ponašaju kao uvrijeđene  frajle i jedini im je cilj samopromocija" – narod.hr

Završite li pak u psihijatrijskoj ustanovi pod kontrolom Možemo ili njihovih lakejčića iz SDP-a možete očekivati da će vas osoblje bolnice koje bi trebalo raditi u vašu korist, tući, gušiti, ponižavati, neosnovano zadržavati te se općenito ponašati prema vama kao prema logorašima u konc logoru.

Crna Kronika Hrvatska | Kristian Periš čekao je dijete sa zaručnicom. Nakon  njegove smrti ona je dijete izgubila... Kristian Josip Periš, koji je 21.  listopada...

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić potvrdio je da istraga zbog smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan zasad obuhvaća četiri osobe, ali i da nije isključeno njezino proširenje na druge zaposlenike bolnice.

Ukrajina mora ostati slobodna odlučivati ​​o vlastitim međunarodnim savezima, rekao je predsjednik Europskog vijeća António Costa nakon sastanka Europske političke zajednice u Dublinu, prenosi danski Ritzau.

Nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Trpimir Goluža, prozvao je gradonačelnika Tomislava Tomaševića da je za smrt Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sv. Ivan saznao prije nego što je krajem listopada otputovao u Barcelonu.

Dvije temeljne odrednice rada Haaškog suda

Pin It

Kako primjerice objasniti da u „međunarodnom“ sudu od 17 tužitelja njih 10 dolazi iz Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda, uz još pokojeg s Malte, iz Zimbabvea i još pokoje britanske kolonije?

Kazneni sud za bivšu Jugoslaviju izbrojio je svoje posljednje dane i to je za Hrvatsku najbolja Haagvijest, bolje reći jedina dobra kada je ovaj sud u pitanju. Mediji su bili puni ocjena rada tog suda, a prevladavajuća je ocjena, koja se želi nametnuti, bila ona da je „Haaški sud ispunio svoju misiju pokazavši da niti jedan zločin ne smije ostati nekažnjen“.

Istina je, naravno, daleko od te ocjene. I bez tog Suda svatko zna da je bilo zločina. I posve je jasno da se u Haagu sudilo i presuđivalo za određene zločine, izabrane s jasnim političkim ciljem.

Kako primjerice objasniti da u „međunarodnom“ sudu od 17 tužitelja njih 10 dolazi iz Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda, uz još pokojeg s Malte, iz Zimbabvea i još pokoje britanske kolonije?

Stvari su zapravo u svojoj srži vrlo jednostavne, kako to pokazuje sljedeći slučaj.

Rasizam suda

Sjetimo se kanadskog časnika iz redova Unprofor-a, koji je na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Markaču i Čermaku pod zakletvom tvrdio da je vlastitim očima vidio razmjere razaranja Gračaca „neselektivnim granatiranjem“. Obrana je dokazala da je dotični časnik zaista dan nakon oslobađanja Gračaca bio u Gračacu, ali da je tamo bio manje od 5 minuta, noću, i da uopće nije niti izvirio iz oklopnog vozila. Obrana je dakle dokazala da je kanadski časnik kao svjedok pod zakletvom lagao.

Taj časnik nije snosio nikakve sudske posljedice zbog pokušaja krivokletstva. Zanima nas da li bi tako nekažnjeno prošao svjedok koji bi pod zakletvom lagao u bilo kojoj parnici pred nekim zapadnim sudom? Naravno da ne bi, budući da tamošnje sudstvo zna da bi nekažnjavanje lažnog svjedočenja pod zakletvom dovelo do kaosa u sudstvu.

No, kad se na haaškim suđenjima dokazano lažno svjedočilo, a daleko od toga da je opisani slučaj bio jedini, onda je to u redu, i naširoko se hvali Haaški sud i njegovo postojanje i dosezi.

Spomenimo također i nekontrolirano rastezljivi koncepti suđenja prema „objektivnoj odgovornosti“, kako se ne sudi niti na jednom drugom sudu u svijetu. No, ni tu nema problema, budući da se tu sudi nekakvim „balkanskim“ plemenima, a ne zapadnim građanima. Ovaj aspekt nije spomenuo također nitko od političara. Međutim, za to postoji odgovarajuća riječ: rasizam*. Zašto rasizam? Zbog toga što se iz ovakvih dvojnih mjerila i sudske prakse može jedino zaključiti kako su ljudi na Haaškom sudu razlikovani po svojem podrijetlu. Pa su se na njih primjenjivala pravila koja se ne primjenjuju i nikad ne će na građane koji dolaze iz drugih, odnosno zapadnih zemalja.

Politički sud

Već spomenuti slučaj kanadskog časnika zorno dokazuje i drugu važnu odrednicu Haaškog suda, a to je ona da se  Crnoradi o temeljno političkom sudu. Naime, svatko se može zapitati zbog čega je taj kanadski časnik lažno svjedočio teško optužujući hrvatske generale i Hrvatsku? Naravno da ne u obzir ne može doći zaborav, zabuna, sinkopa, ili nešto slično, posve je jasno da mu je netko rekao da tako svjedoči, ili, da mu je netko to naredio. A takvo lažno svjedočenje može biti motivirano jedino iz političkih razloga.

Posve nam je jasno da niti jedan hrvatski političar ne će javno izreći te dvije očite činjenice o Haaškom sudu, da su u njegov rad bili duboko ukorijenjeni rasizam kako smo ga ovdje objasnili i međunarodni dnevnopolitički interesi.

No, nisu nikako trebali i smjeli govoriti kako „Hrvatska poštuje presudu Suda“. Mogli su jednostavno diplomatski reći: „Hrvatska je primila na znanje presudu Suda“.

Mnogi bi se Hrvati tada, vjerujemo, bar malo bolje osjećali, posebice oni kojima su bližnji stradali u zločinima kojima se taj Sud nije želio baviti, od ruke ili po naredbama onih koji uopće nisu zanimali Haaški sud.

D. Lovrić/hkv.hr

Login Form