Kako smo o ‘transrodnim’ osobama prisiljeni pisati u krivom rodu
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 19 Ožujak 2026 17:34
Kako pisati o „transrodnim osobama“, upitali smo državnu Agenciju za elektroničke medije (AEM). Agencija piše kako nas ne može uputiti o tome kako se piše o tim osobama, no može nam skrenuti pozornost da mnoge preporuke različitih organizacija i tijela upućuju na to da se osoba predstavlja onako kako se sama identificira. To znači – prema „rodnom identitetu“, a ne nužno prema biološkom spolu.
Mnogi naši čitatelji primijetili su da često o „transrodnim“ osobama pišemo u krivom rodu, odnosno o muškarcima koji se izjašnjavaju kao žene pišemo u ženskom, a o ženama koje se izjašnjavaju kao muškarci u muškom rodu. Tome dodajemo napomenu „biološki muškarac“, odnosno „biološka žena“. Naime, pravno gledano, prema Zakonu o državnim maticama, „transrodne osobe“ su onog roda za koji se izdaju.
U suštini, zakon je u sukobu sa stvarnošću.
Prema tumačenju pravnika, pisanje o „transrodnim osobama“ u „pogrešnom“ rodu, odnosno vodeći se njihovim spolom, može se protumačiti kao diskriminacija, premda još nitko od novinara ili medija nije izveden pred sud zbog tzv. „misgenderinga“, dok na Zapadu postoje slučajevi gdje su i privatne osobe završile na sudu i ondje osuđene jer se nisu željele pokoravati željama „transrodnih osoba“ da ih se oslovljava njihovim „preferiranim zamjenicama“.
Kako pisati o ‘transrodnim osobama’, odgovorio nam je AEM
Kako pisati o „transrodnim osobama“, upitali smo državnu Agenciju za elektroničke medije (AEM). Agencija piše kako nas ne može uputiti o tome kako se piše o tim osobama, no može nam skrenuti pozornost da mnoge preporuke različitih organizacija i tijela upućuju na to da se osoba predstavlja onako kako se sama identificira. To znači – prema „rodnom identitetu“, a ne nužno prema biološkom spolu. Pojašnjava AEM: „To znači, ako muškarac koji se identificira kao žena želi da se obraćamo kao ‘ona’ i koristimo ženski rod, novinari/ke bi to trebali poštivati. I obrnuto“.
U nastavku AEM konstatira kako je rodni identitet „subjektivni osjećaj“. Međutim, ignoriranje tog identiteta „može rezultirati nepoštivanjem, stigmom i/ili dodatnom marginalizacijom“.
Nadalje, AEM preporuča i što izbjegavati u pisanju o „transrodnim osobama“, a to naziva „senzacionalističkim pristupom“. Tako bismo trebala izbjegavati sljedeće termine: „zamjena spola”, „promjena spola”, te „operacija“ kao „velika drama“.
Neki od ovih termina su nejasni i nije potpuno jasno što je AEM ovdje htio reći. Dodaje i da se termini „transrodna osoba”, „trans osoba”, „transrodni identitet” i sl. koriste „ispravno, odnosno da se ne koriste ponižavajući, pejorativni termini“.
Smjernice i sankcije
Odgovarajući na upit o smjernicama koje bi novinari trebali pratiti, AEM se poziva na zakon koji regulira i definira diskriminaciju: „Zakon o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj zabranjuje diskriminaciju na osnovi rodnog identiteta i rodnog izražavanja. Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o medijima, Zakon o ravnopravnosti spolova i Kodeks časti hrvatskih novinara zahtijevaju poštivanje dostojanstva, ugleda i časti građana te zabranjuju izražavanje ili prenošenje diskriminatornih stavova, uključujući one temeljene na spolnom ili rodnom identitetu“.
Koje su potencijalne sankcije za pisanje istine o „transrodnim osobama“? Evo odgovora AEM-a: „Ukoliko medij svojim sadržajem potiče diskriminaciju, vrijeđa ili stvara ponižavajuću okolinu, to u konačnici može dovesti u pitanje kršenje Zakona o elektroničkim medijima ili nekog drugog zakona“.
Na kraju, AEM nam je dao popis zakona i smjernica kojih bismo se trebali pridržavati: Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o medijima, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Kodeks časti hrvatskih novinara (HND) i Strategija EU o ravnopravnosti LGBTIQ osoba za razdoblje razdoblje 2026. – 2030.
Prisiljeni smo pisati neistinu
S obzirom na činjenicu da je „promjena spola“ nemoguća, a zakon ju legitimira, prisiljeni smo – pisati neistinu, i to pod prijetnjom tužbi i raznim drugim sankcijama.
LGBT ideologija prodrla je u zakonodavstvo, a ono se može mijenjati samo putem Hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela.
Stoga, konstatacija da su, primjerice, Sonja Hranjec ili Diana Avdić (čelnik udruge KolekTIRV) muškarci, može dovesti do ozbiljnih pravnih i financijskih posljedica jer je de facto ozakonjena – laž.
