Istospolni parovi nisu (izvan)bračni drugovi: Posvojenje djece nema zakonske temelje
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 13 Travanj 2026 17:29
Posvojenje djece jedno je od načina na koje se može ostvariti roditeljstvo. Ono, međutim, nije namijenjeno istospolnim parovima. Naime, hrvatski Obiteljski zakon jasno definira tko sve može posvojiti dijete. U tom je zakonu jasno vidljivo da se po pitanju posvojenja djece istospolni parovi odnosno životni partneri – ne spominju.
Aktivizam LGBTIQ udruga i pokreta, međutim, pokušava na razne načine doskočiti ovom problemu. Čak i zaobilazeći hrvatske zakone.
Istospolne zajednice već dugi niz godina pokušavaju doći do djece. Potonji slučaj dogodio se u veljači ove godine na zagrebačkom Upravnom sudu. U javnost je dospio dokument o presudi u kojoj je žena uputila zahtjev sudu za posvojenjem djeteta svoje partnerice iz istospolne veze. Udruga Dugine boje objavila je vijest o pravomoćnosti presude. U njoj je istaknula da ovakva odluka otvara put istospolnim partnerima u budućim posvojenjima djece. No, u praksi to nije moguće. Naime, takve sudske odluke, što potvrđuju i pravni stručnjaci, protuzakonite su i protuustavne.
Posvojenje djece za istospolne parove je protuzakonito i protuustavno
Posvojenje djece jedno je od zahtjeva koje, unatoč svojoj protuzakonitosti i protuustavnosti, LGBTIQ udruge i pojedinci upućuju prema hrvatskom zakonodavstvu. Iz krugova koji podržavaju istospolno partnerstvo dugi niz godina zahtijeva se da se istospolni parovi pred zakonom tretiraju kao bračni drugovi, pa i u slučajevima posvojenja djece.
Međutim, takvi zahtjevi su po svojoj naravi protivni hrvatskim zakonima i Ustavu. Referendumom koji je održan u prosincu 2013. godine i koji je pokrenula tadašnja inicijativa, a danas udruga U ime obitelji, hrvatski su građani izglasali da žele da se u Ustavu RH jasno definira brak kao zajednica muškarca i žene.
Tako u članku 62. Ustava RH jasno stoji da je brak zajednica žene i muškarca.
Prema stavku 185. Obiteljskog zakona, “dijete mogu posvojiti bračni ili izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni odnosno izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog ili izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici”.
Iz zakona je vidljivo da istospolni parovi ne mogu posvajati.
Slučaj udomiteljstva istospolnog para Šegota-Kožić
Godine 2020. homoseksualnom paru Ivi Šegoti i Mladenu Kožiću dodijeljeno je dvoje djece na udomljavanje premda po Zakonu o udomiteljstvu na to nisu imali pravo. Međutim, Ustavni sud je ranije prihvatio njihovu žalbu i donio odluku kojom je prekoračio svoje ovlasti.
Ustavni sud je u tadašnjoj presudi o udomiteljstvu naložio sudovima, centrima za socijalnu skrb i drugim tijelima da homoseksualnim parovima omoguće stjecanje statusa udomitelja iako Zakon o udomiteljstvu to ne predviđa.
Ustavni sudac Miroslav Šumanović, u svojem izdvojenom mišljenju na ovu presudu, ocijenio je da je na djelu “ustavnosudski hiperaktivizam koji drastično nadilazi propisane ovlasti Ustavnog suda i narušava diobu vlasti i vladavinu prava”.
Odluci suda u slučaju istospolnog para Šegota-Kožić prethodila je, osim aktivističkih pritisaka na pravosuđe, i unisona te isključivo afirmativna medijska kampanja.
Aktivistički pritisak na sudove
Istospolni parovi te pojedinci okupljeni u LGBTIQ udruge godinama vrše pritisak na hrvatsko pravosuđe i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Neki od njih do djece dolaze i ilegalnim putem poput surogatstva koje je zakonom zabranjeno u Hrvatskoj. Još jedan način na koji, primjerice, ženski istospolni parovi dolaze do djece je proces medicinski pomognute oplodnje. Njoj se partnerice podvrgavaju u inozemstvu, jer u Hrvatskoj ova vrsta oplodnje nije dozvoljena za istospolne parove.
Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola, previđena je partnerska skrb. Ona podrazumijeva mogućnost životnom partneru odnosno partnerici koji nije biološki roditelj, stjecanje prava i obveza skrbi o djetetu u suradnji s biološkim roditeljem.
Unatoč tome, i dalje traje aktivistički pritisak na sudove, uz afirmativne medijske kampanje, koji uporno pokušava istospolne parove zakonski izjednačiti sa bračnim odnosno izvanbračnim drugovima. Postoje li pojedinci iznad zakona?
Helena Mostarkić Gobbo/narod.hr
