Jakovina gostovao u poznatom britanskom putopisnom serijalu. Bilo bi bolje da nije…

Pin It

Jakovina zaključuje kako diktatora kritizira samo desnica, dok ovi drugi, valjda normalni ljudi, nipošto ljevičari, njegovu tvorevinu smatraju stabilnom i uspješnom. Ta Jugo utopija osigurala nam je valjda 45 godina mira, kojeg, kako kaže Jakovina, nakon 1991. više nije bilo.

Ovih se dana na Prvom programu HTV-a prikazuje osma sezona odličnog putopisnog serijala ”Velika putovanja željeznicom po europskom kopnu”. Autor i voditelj Michael Portillo, nekadašnji britanski ministar obrane iz redova Konzervativne stranke, od izlaska iz politike 2000. godine snima ovaj uspješan serijal za BBC. U novoj sezoni posjetio je i Hrvatsku, a put ga je odveo na Brijune. Tamo je na temu Tita, nažalost, kao sugovornika imao povjesničara Tvrtka Jakovinu, očaranog likom i djelom jugoslavenskog diktatora.

Prve tri epizode Portillo je posvetio Hrvatskoj i BiH. U inače, za jednog Britanca, relativno korektnim zaključcima o ‘Jugoslavenskom ratu’, ‘spotaknuo se’ i o profesora Tvrtka Jakovinu.

U nekoliko rečenica koje je Portillo izmijenio s njim u Titovoj Bijeloj vili na Brijunima, nakon Jakovininog glorificiranja pokreta nesvrstanih, Portillo je pitao Jakovinu kako je Tito ostao upamćen u Hrvatskoj.

Michael Portillo: Nedugo nakon Titove smrti, Jugoslavija se raspala u nizu krvavih ratova koji su započeli. Kako je Tito ostao upamćen u Hrvatskoj?

Tvrtko Jakovina: Tito je u Hrvatskoj vjerojatno najkontroverznija povijesna osoba. Ljudi, mahom na desnoj strani političkog spektra, govore o komunizmu, manjku demokracije, zločinima itd. Drugi pak govore o demokraciji kao važnoj i velikoj zemlji koja je bila stabilna i relativno uspješna. A i vladao je mir kojeg nakon 1991. više nije bilo.

Jakovina zaključuje kako diktatora kritizira samo desnica, dok ovi drugi, valjda normalni ljudi, nipošto ljevičari, njegovu tvorevinu smatraju stabilnom i uspješnom. Ta Jugo utopija osigurala nam je valjda 45 godina mira, kojeg, kako kaže Jakovina, nakon 1991. više nije bilo. Zahvaljujući kome ga nije više bilo, Jakovina zbog kratkog formata izjave ne može valjda precizirati, no jasna je politička poruka koja je na tragu s njegovim ranijim opusom i izjavama.

Za ratove su krivi nacionalisti koji nisu htjeli ostati u tamnici naroda i narodnosti. Za rat nipošto nije kriv Beograd niti Titova armija.

Britanac je očito očekivao malo žešću osudu Jugo diktatora pa dodaje: No ubijao je protivnike i konfiscirao imovinu…

Jakovina na to odgovara: U mnogočemu je bio kontroverzan, rekao bih da je bio voljen i preziran. No bio je netko tko nije bio isključivo okrutan diktator.

Dakle Tito je bio samo kontroverzan, netko oko koga se lome koplja, nipošto samo diktator, čovjek koji je bio doživotno na vlasti, u čijoj državi nije bilo izbora, koji je došao na vlast likvidacijama stotina tisuća ljudi, a ‘mir’ osiguravao likvidacijama političkih protivnika u tuzemstvu i inozemstvu. Konfiskacija imovine, ubojstva?

Čini se da Britanac Portillo ima realniji stav o Titu nego profesor Jakovina. A ima i o agresiji na Hrvatsku i BiH. Iako na svojim živopisnim putovanjima vlakom ne ulazi duboko u politiku, ipak govori o bremenitim razdobljima koja su oblikovala sadašnjost nekog područja.

Spomenutu epizodu s Jakovinom možete pogledati ovdje.

Tijekom prve tri epizode osme sezone serijala, posjetio je Pulu, Pazin, Buzet, Opatiju, Zadar, Šibenik. Trogir, otok Pag, Split, Dubrovnik, ali i Knin. Tamo je nekoliko kadrova snimio ispred spomenika na VRO Oluja, a tijekom boravka u Dubrovniku prisjetio je barbarskog razaranja ovog hrvatskog bisera.

Kako i na gotovo sve strance, Hrvatska i njezini ljudi ostavljaju na Portilla iznimno pozitivan dojam. Pozitivniji nego što ima većina hrvatskih medija i društveno-političkih aktera s lijevog političkog spektra.

Tko je Portillo?

Michael Portillo rođen je 1953. u Londonu, sin je španjolskog političkog izbjeglice. Završio je povijest u Cambridgeu, a kao istaknuti član Konzervativne stranke, bio je ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva sredinom 1990-ih i slovio je za jednog od najpoznatijih „thatcherista“ svoje generacije.

Nakon povlačenja iz aktivne politike početkom 2000-tih počinje njegova druga karijera – medijska.

Kao voditelj BBC-jevih putopisnih serijala postao prepoznatljivo televizijsko lice. Putujući željeznicom spaja povijest, politiku, kulturu i gastronomiju u pitke, informativne i vizualno privlačne epizode. Poseban zaštitni znak postali su mu šareni sakoi i osebujan, britanski suzdržan stil pripovijedanja i humora.

narod.hr