Fraktura: Nakladnička kuća po mjeri ljevice financirana i državnim i zagrebačkim novcem
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 15 Prosinac 2025 19:08
Financiranje tzv. lijeve kulture u Hrvatskoj sve više zanima javnost koja traži odgovore zašto se pojedina kulturna događanja i udruge financiraju javnim novcem, pogotovo oni projekti koji se teško mogu svrstati u javni interes, kako to propisuje Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Nerijetko, osim udruga „nezavisne kulture“, novac se slijeva i privatnim poduzećima.
Jedno od njih je i nakladnička kuća Fraktura koja objavljuje naslove Ive Goldsteina, Tvrtka Jakovine, Franka Dote, Dejana Jovića, Miljenka Jergovića, Brune Šimleše, Slavenke Drakulić, Ivice Đikića, Borisa Rašete i drugih javnih osoba (ekstremno) lijeve političke orijentacije.
Nakladnička kuća Fraktura d.o.o. ulazi u kategoriju malog poduzetništva. Tvrtka je osnovana 2002. godine. Vlasnici su Seid i Sibila Serdarević. Na stranici poduzeća piše kako je Fraktura „nagrađivana, neovisna i međunarodno priznata nakladnička kuća s više od dvadeset godina iskustva na hrvatskoj, regionalnoj i međunarodnoj kulturnoj sceni“.
Osim izdavaštvom i srodnim djelatnostima, prema podacima sa stranice Fininfo.hr, Fraktura se bavi i ispitivanjem tržišta i javnog mnijenja, savjetovanjem u vezi s poslovanjem i upravljanjem, promidžbom, izradom web stranica, te pripremanjem i usluživanjem jela, pića i napitaka, cateringom i uslugom smještaja.
Tko je Seid Serdarević?
Seid Serdarević je hrvatski nakladnik i glavni urednik izdavačke kuće Fraktura, koju je 2002. osnovao sa suprugom Sibilom u Zaprešiću. Rođen je 1970. u Zagrebu, a diplomirao je komparativnu književnost i bohemistiku. U karijeri je uredio više od 600 knjiga te odabrao za objavu preko 1000 naslova. Osnivač je Festivala svjetske književnosti.
U intervjuu za Telegram Seid Serdarević otkrio je svoju političku poziciju. Sredinom 2024. izjavio je kako „Fašizam raste na humusu populizma koji se hrani strahovima. Govorimo o početku nove povijesti, u kojoj se ne snalazimo“. Izrazio je zabrinutost oko rasta njemačke stranke AfD: „Mislim da je rast AfD-a u Njemačkoj zastrašujuć, jer je riječ o velikoj naciji. Trebamo se vraćati prošlosti, iako se ona nikad ne ponavlja na isti način, ali sve što nam se činilo normalno – od reproduktivnih prava do prava na sve vrste izbora, postalo je sklisko“.
Za Gloriju je naglasio kako su mu važni „moćni i jaki ženski glasovi“, kao i da „manjinske grupe osvajaju svoj javni, književni glas“.
Govoreći na otvaranju Festivala svjetske književnosti 2025., govorio je o „vremenima straha“. Stava je da se „u Hrvatskoj kao i drugdje zaboravljaju zločini, a opet uzvikuju parole i slogani pod kojima su zločini počinjeni“. Pritom je mislio na „Za dom – spremni“, ne na „Smrt fašizmu – sloboda narodu“. Osudio je branitelje koji su protestirali protiv javnog financiranja neokomunističkih i postjugoslavenskih festivala, „Nosi se“ u Benkovcu i FALIŠ-a u Šibeniku.
Spomenuo se i grafita upućenog Miljenku Jergoviću te navodio „napade na pisce i javna zastrašivanja“ kao sliku današnje Hrvatske. Istaknuo je fašizam kao totalitarizam čije naznake vidimo u društvu, pitajući se je li to sve uvertira u „paljenje knjiga i ušutkavanja nepoćudnih“, izvijestio je Večernji list. Sve to otkriva nam jasnu političku poziciju Serdarevića.
Tim Frakture: Herceg, Vujčić…
Uz bračni bar Serdarević tim Frakture čine: Roman Simić, Maja Glušić, Sonja Cvetković, Margareta Medjurečan, Sanja Jovičić, Davorin Sabljić, Martina Cvetković, Maša Ljubotina Vilić, Petra Pestić, Kristina Antić, Lucija Butković, Nikola Cerovac, Ivo Peronja, Monika Herceg i Marina Vujčić.
Roman Simić u intervjuu za srpske Novosti iz 2020., kao direktor Festivala europske kratke priče, naglasio je kako su mu u fokusu „pisci koji se bave razlikama i različitima“, odnosno tematiziraju „rasnu, klasnu ili vjersku, rodnu ili političku različitost, ili pak njeguju umjetničke prakse koje se opiru očekivanim i uobičajenim formatima“. Te 2020. poseban naglasak je bio na „izbjeglicama“, odnosno (ilegalnim) migrantima.
Članice tima Herceg i Vujčić poznate su javnosti po svojim radikalnim feminističkim i lijevo-liberalnim stavovima.
Herceg je na HRT-u više puta promovirala LGBT i rodnu ideologiju, te zagovarala tzv. “pravo na pobačaj“, iako joj je primarna djelatnost pjesništvo. Od Grada Zagreba, odnosno Tomislava Tomaševića i Možemo, ove godine dobila je Nagradu Grada Zagreba, što uključuje i financijsku injekciju.
Vujčić je također čest gost u medijima. Jedan od njezinih zapaženijih istupa jest onaj protiv molitelja krunice na trgovima u Hrvatskoj. Katoličke muškarce optužila je da nisu motivirani vjerom, već politikom. Pripisala im je „opasne tendencije“, a i sama je prosvjedovala protiv javne molitve prve subote u mjesecu na glavnom zagrebačkom trgu. Osim širenja lažnih narativa o javnoj molitvi krunice, Vujčić često progovara o feminizmu i „toksičnoj muškosti“, o čemu i piše u svojim djelima.
BookTalk s Ilijom Jandrićem
Fraktura ima i vlastiti podcast u kojem goste intervjuira i s njima razgovara o knjigama bivši novinar N1 televizije Ilija Jandrić, poznat po javnim istupima u kojima otkriva svoju lijevu političku orijentaciju. U prvoj emisiji podcasta „Fraktura BookTalk“ početkom travnja 2025. gostovao mu je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Neki od zapaženijih gostiju bili su Katarina Peović, čelna osoba komunističke stranke Radnička fronta; Mirjana Rakić, bivša čelnica Agencije za elektroničke medije i bivša suradnica KOS-a JNA; Arijana Lekić-Fridrih, „performerica“ i suradnica LGBT udruge Domino, najpoznatija po prosvjedima protiv javne molitve krunice; Đivo Đurović, vanjskopolitički komentator Telegrama; Nataša Jokić-Begić, kontroverzna psihologinja koja slovi za „alfu i omegu“ transrodnosti u Hrvatskoj; te Jelena Veljača, glumica, feministica i osvjedočena ateistica. U emisiju je tek „zalutao“ Nino Raspudić.
Jugoslavija je čest motiv u Frakturi
Fraktura je nesumnjivo nakladnička kuća izrazito lijevo-liberalne orijentacije. Izdvojit ćemo neke od autora i njihova zapažena djela koje ova tvrtka promovira i preporuča čitateljima.
Dvije od posljednjih zapaženijih knjiga koje je Fraktura predstavila su one Dejana Jovića i Franka Dote.
Jović, poznat po svojim projugoslavenskim stavovima i sklonostima relativizaciji komunističkog režima Josipa Broza Tita, te karakteriziranju „Oluje“ kao akcije u kojoj je došlo i do etničkog čišćenja Srba, nedavno je predstavio knjigu „Otpor intelektualaca“.
Franko Dota, LGBT aktivist iz udruge Zagreb Pride povezane s Možemo, 15. listopada je s Tvrtkom Jakovinom predstavio knjigu „Politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji“.
Na svojoj internetskoj stranici Fraktura preporuča sljedeće naslove i autore. Uz Jovićevu i Dotinu knjigu, nakladnička kuća preporuča nabaviti knjigu Borisa Rašete, simpatizera diktatora Tita i kolumnista Novosti, „Tito. Povjerljivo i osobno“ te „Osam dana u svibnju. Uspon i pad NDH i rađanje nove Jugoslavije“, u koautorstvu s Goranom Gavranovićem. Fraktura ove četiri knjige predstavlja kao „Mnoga lica Jugoslavije“, odnosno skup djela koja će čitatelju dati „potpuniju i bogatiju“ sliku tog doba.
Fraktura nudi i feminizam te LGBT ideologiju
Posebno mjesto u vrijednostima Frakture ima feminizam. Stoga se preporučaju i knjige koje tematiziraju „toksičnu maskulinost“. Među tim djelima je i „Sigurna kuća“ Marine Vujčić. Također, čitateljima se nude i djela pod kišobranom zvanim „Slani feminizam“, a koja potpisuje Olja Savičević Ivančević. „Feminističke čitanke“ također su istaknute u kategoriji Preporuke.
LGBT ideologija također ima svoju kategoriju i posebno mjesto u Frakturi. Za „Mjesec ponosa“, kada „slavimo ljubav, jednakost i slobodu te njegujemo i potičemo toleranciju, empatiju i solidarnost, čitamo i tekstove u kojima pripadnici LGBTQ+ zajednice progovaraju o svojim iskustvima“, piše Fraktura.
‘Historiografija’ Frakture i Miljenko Jergović
Na historiografskom polju, preciznije publicističkom, Fraktura je izdvojila „četiri nezaobilazne knjige o Hrvatskoj u 20. stoljeću: „Krajina“ Koste Nikolića, „Uvod u Jugoslaviju“ Dejana Jovića, „Tito“ Borisa Rašete i „Jasenovac“ Ive Goldsteina.
Veliki „hit“ bila je knjiga „Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta“ Tvrtka Jakovine, koja je naišla na niz kritika historiografske struke zbog subjektivnosti autora. Podsjetimo, Lončar je bio partizanski krvnik zadarskog kraja 1945. godine, a u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku 1991. godine zalagao se za embargo na oružje Jugoslaviji, što je de facto značilo ostaviti Hrvatsku razoružanu, s obzirom na činjenicu da je Milošević u rukama imao Jugoslavensku narodnu armiju.
Posebna kategorija je „postjugoslaven“ i glavni predstavnik istoimene književnosti Miljenko Jergović. Fraktura za njega kaže kako se „davno etablirao kao živući klasik domaće književnosti i književni nomad koji vješto skače od jedne literarne forme do druge“.
Objava knjige Koste Nikolića
Veliku pozornost javnosti Faktura je zadobila objavom knjige Koste Nikolića „Krajina 1991. -1995.“. Serdarević je otkrio kako su mu s rukopisom pristupili iz Srpskoga narodnog vijeća: „Kad su nam se ljudi iz SNV-a obratili s rukopisom, činjenica je da sam imao veliku skepsu jer se Nikolić zalagao za rehabilitaciju Draže Mihailovića. Ali, uvjerili smo se da je taj rukopis napisan po svim pravilima struke. Naravno da odbijem svaki rukopis koji nije u skladu s profesionalnim standardima”.
Povjesničar Zlatko Hasanbegović ovako je komentirao knjigu: „Jako dobro poznajem Kostu Nikolića i to iz njegove revizionističke faze, prije nego što se povezao s dijelom nevladine scene u Srbiji, čega je rezultat i ova knjiga. Prije više od 20 godina sam i recenzirao njegovu biografiju o Draži Mihailoviću, koju je napisao zajedno s Bojanom Dimitrijevićem. Kosta se afirmirao na demontaži jugokomunističkih mitova o Mihailoviću i u srpskoj historiografiji figurira kao revizionist”.
Dodao je i kako vidi Frakturu: „Zanima me kako je to Kosta sada prihvatljiv Miloradu Pupovcu i Dejanu Joviću iz SNV-a i ultralijevom izdavaču Frakturi. Zašto im je on odjednom u redu i mogu s njim, zašto za mene vrijede neki drukčiji kriteriji? Zašto ja nemam isti tretman kao Kosta?“, zapitao se svojedobno Hasanbegović.
Koliko Fraktura košta porezne obveznike?
Prema „Izvješću o dodjeli proračunskih sredstava Grada Zagreba udrugama povezanim sa strankom Možemo u 2024. godini“, Fraktura je prošle godine od Grada Zagreba primila 44.200 eura. Ove godine, na račun ove privatne tvrtke Tomašević je dosad uplatio 48.400 eura, nadmašivši tako primanja iz prethodne godine. Podaci za prijašnje godine u Tomaševićevom mandatu nisu nam dostupni na aplikaciji iTransparentnost.
Iz državnog proračuna, Fraktura je 2024. primila 155.218,07 eura. Godinu dana ranije, na račun tvrtke sjelo je 114.228,92 eura. Godine 2022. uplaćeno je 225.282,63 eura, dok je 2021. Fraktura dobila nešto manji iznos – 221.240,81 euro. Najviše uplaćuje Ministarstvo kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
Dobit u 2024. godini: 89.732 eura
Prema podacima stranice Poslovna.hr, Fraktura je 2024. ostvarila ukupni godišnji prihod u iznosu od 2.259.411 eura što predstavlja relativnu promjenu ukupnih prihoda od 474.827 eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je poslovni subjekt ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 1.784.584 eura. Tijekom posljednje dvije godine poslovala je s dobiti.
U 2024. ostvarila je neto rezultat poslovanja u iznosu od 89.732 eura dok je ostvarena neto marža iznosila 3,97%. U istoj godini smanjivala je broj zaposlenih, a imala je 23 zaposlenika.
