HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Kad je naš novinar Petar Vlahov na 4. program HRT doveo Nikolaja Tolstoja, ostarjeloga autora knjiga o udruženim zločinima Engleza i Tita na Bleiburgu, nastao je u hrvatskoj javnosti tajac. Rijetki su to odobravali u javnim glasilima, a samo neki su kao Narod.hr i Direktno.hr donijeli prikaze razgovora.

Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski podigao je pravu buru u hrvatskoj javnosti nakon priznanja da je pomogao srbijanskim studentima u rušenju vlasti Aleksandra Vučića. Glavni problem je što je Maršavelski bio član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, ključnih za očuvanje hrvatske nacionalne sigurnosti.

Tko su kandidati za Ustavni sud – Horvat Vuković, Selanec, Pajalić i Sučević?

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio je listu od četvero kandidata za izbor troje sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Na listi su Ana Horvat Vuković, Željko Pajalić, Goran Selanec i Mladen Sučević

Davorin Karačić za Narod.hr: "Neki se u skupštini ponašaju kao uvrijeđene  frajle i jedini im je cilj samopromocija" – narod.hr

Završite li pak u psihijatrijskoj ustanovi pod kontrolom Možemo ili njihovih lakejčića iz SDP-a možete očekivati da će vas osoblje bolnice koje bi trebalo raditi u vašu korist, tući, gušiti, ponižavati, neosnovano zadržavati te se općenito ponašati prema vama kao prema logorašima u konc logoru.

Crna Kronika Hrvatska | Kristian Periš čekao je dijete sa zaručnicom. Nakon  njegove smrti ona je dijete izgubila... Kristian Josip Periš, koji je 21.  listopada...

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić potvrdio je da istraga zbog smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan zasad obuhvaća četiri osobe, ali i da nije isključeno njezino proširenje na druge zaposlenike bolnice.

Ukrajina mora ostati slobodna odlučivati ​​o vlastitim međunarodnim savezima, rekao je predsjednik Europskog vijeća António Costa nakon sastanka Europske političke zajednice u Dublinu, prenosi danski Ritzau.

Nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Trpimir Goluža, prozvao je gradonačelnika Tomislava Tomaševića da je za smrt Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sv. Ivan saznao prije nego što je krajem listopada otputovao u Barcelonu.

Općina Blato - Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana  sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje | Općina Blato

Svake se godine uoči 18. studenoga u javnosti ponavlja isti apel. Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) iznova poziva sve škole diljem Hrvatske na poseban sat povijesti. On se treba održati uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Slučaj Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan” u zagrebačkom Jankomiru ne samo da prerasta u jednu od najozbiljnijih afera u hrvatskom zdravstvenom sustavu, nego polako počinje nalikovati filmovima strave i užasa.

Francuska nakon nemira: Više od 2000 uhićenih, Macron se u 20 obraća naciji  - HRT

Počelo je u doseljeničkim četvrtima Pariza kao naoko benigni prosvjed srednjoškolskih učenika navodno nezadovoljnih obrazovnim sustavom – prevelikim razredima i nedostatkom nastavnika. U sljedećih desetak dana val nasilnih prosvjeda zahvatio je niz francuskih gradova.

Gdje su ikone dosadašnje europske energetske paradigme – Merkel i Thunberg?

Pin It

Europska energetska paradigma prema neovisnosti, samodostatnosti i održivosti žurno se mijenja bez prisutnosti dvaju simbola, dviju ikona dosadašnje europske energetske politike. Riječ je, dakako, o bivšoj zeleninjemačkoj kancelarki Angeli Merkel i globalnoj maskoti zelenih političkih ideologija, švedskoj (sada već starijoj) tinejdžerici Greti Thunberg.

Nakon povlačenja iz politike bivša se kancelarka povukla iz javnosti i, navodno, u suradnji s višedesetljetnom vjernom suradnicom Beate Baumann posvetila pisanju političkih memoara, koji bi svjetlo dana trebali ugledati najesen. Greta Thunberg također se povukla iz javnosti.

Navodno se vraća u školu, i to nakon što je postala globalno prepoznatljiva tako što je njezino 'markiranje' iz škole kao četrnaestogodišnje djevojčice uz pomoć ambicioznih roditelja i zelenih energetskih lobija pretvoreno u aktivistički pokret protiv klimatskih promjena, a za spas planeta Zemlje. Prije nego što se vrati u školu, koju je napustila da bi spašavala svijet, i Greta će najesen objaviti knjigu. Dobro, ne baš sasvim svoju, nego knjigu skupine autora zagovornika radikalnih zelenih politika koji su bili ideološka potpora njezinu aktivizmu.

Kraj mita o superkancelarki

Putinova invazija na Ukrajinu označila je kraj i krah dosadašnje europske energetske paradigme, a s njome i usko povezane sigurnosne, označivši tako i kraj mita o superkancelarki koja je godinama bila ne samo njemačka nego i europska Mutti.

Merkel je zbog svojih izvršnih ovlasti u Njemačkoj i presudna utjecaja u Europskoj uniji danas već prepoznata kao političarka koja je najviše kumovala europskom energetskom podčinjavanju Rusiji i financiranju Putinovih velikoruskih merkelambicija, dok je istodobno smanjivala njemačku i europsku energetsku samodostatnost zatvorivši njemačke nuklearne elektrane i snažno podupirući proizvodnju subvencionirane i (pre)skupe zelene energije (u kojoj, dakako, dominira njemačka zelena industrija ostvarujući goleme profite).

U tom je konceptu Rusija dominirala energetskom sadašnjošću Europe, Njemačkoj je bila namijenjena budućnost. No ruski napad na Ukrajinu i prijetnje širenjem rata na druge države bivšega sovjetskog bloka te, s druge strane, europske sankcije (što na djelu, što u procesu dogovora) označavaju poraz toga koncepta.

U takvu preokretu, danas kad se crta nova održiva energetska karta Europe, bez ruske nafte i plina, radikalne zelene politike djeluju kao kakva pošalica. Dvojbe hoćemo li od žitarica praviti zeleni, ekološki benzin kako bismo Zemlju poštedjeli naftnih i plinskih bušotina, a atmosferu zaštitili od povećanog emitiranja CO2, ili ćemo tim žitaricama (na)hraniti ljude, previše su karikaturalne da bi izgledale ozbiljno. Tako se spontano rasplinuo i proizvedeni mit o Greti, mladoj švedskoj aktivistici koja je drsko i nerijetko histerično, uz punu medijsku pozornost, prozivala najmoćnije svjetske lidere – od Bidena do Merkel – tražeći da odmah, ali baš odmah, obustave proizvodnju fosilnih goriva i tako spase Zemlju od klimatskih promjena.

Greta sad ima zbilja dobar plan

Međutim, bilo bi itekako važno da se rasvijetle i javno osvijeste korijeni i motivi postupanja tih dviju ikona dosadašnje europske energetske paradigme – i Merkel i Thunberg. Kad netko toliko obilježi europsku politiku kao što je to učinila Merkel u protekla dva desetljeća i kad ta politika doživi takav krah kao što je doživjela njezina energetska politika te grtsa euproizvede takav kaos u Europi, onda se ona ne može tek tako povući iz javnosti, posvetiti čitanju knjiga i pisanju memoara.

Očekuje se da (barem u tim memoarima) ponudi smisleni odgovor na pitanje zašto je kao njemačka kancelarka, sa svim informacijama kojima je raspolagala, toliko predano štitila projekt plinovoda Sjeverni tok 2, i to usprkos tolikim argumentiranim upozorenjima da tako Europu dovodi u energetsku ovisnost o Rusiji, a istočnoeuropske države, uključujući i Ukrajinu, u egzistencijalnu opasnost? Kad se trenutačni kaos stavi pod nadzor, uloga Merkel u njegovu stvaranju sigurno će se propitkivati. S memoarima ili bez njih.

Od Grete ne treba očekivati odgovore. Pitanje o Greti ​zapravo je ​adresirano na nas: kako je moguće da nama kao kvalificiranoj društvenoj, političkoj, akademskoj ili medijskoj zajednici zainteresirani lobiji 'prodaju' performanse nekvalificirane djevojčice koja bježi od škole kao smjernice za energetske politike? Greta danas ima dobar plan: vratiti se u školu. I moli da je više ne spominjete.

Višnja Starešina

Lider/hkv.hr

Login Form