HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Semina Lončar i Mladić: Kako Hrvatska financira udruge koje relativiziraju zločine

Semina Lončar, CERD i objave o Mladiću otvaraju pitanje odnosa prema Hrvatskoj i Domovinskom ratu

Ratni zločinac Ratko Mladić u Srbiji pokopan uz vojne počasti - HRT

Postoji samo jedan, Srbi kao žrtve, Hag kao instrument, Srebrenica kao ‘zločin, ali ne genocid’, Mladić kao vojnik, a ne ubojica. I treće, ritual. Sprovod je najsnažniji politički jezik, jer ne traži argument. Tisuće ljudi, vojnici, patrijarh, zastava, plotun, to je kolektivno tijelo koje kaže ‘ovo je naš čovjek’.

Hrvatska politika uvijek je bila razjedinjena, a u posljednja tri saborska saziva pretvorila se u bitku protiv HDZ-a. Glavni predvodnici te bitke su Zoran Milanović i Most. Pojavljuju se tu još neki igrači, pogotovo oni koji bi lovili u objema barama, onoj lijevo-liberalnoj i onoj tzv. desnoj. Predvodnik cijele priče je Zoran Milanović, a sada svima postaje jasno da mu pomažu i lažni suverenisti pod nazivom Most.

U Srbiji uz vojne počasti pokopan ratni zločinac – – Zmaj – s nama uz  najnovije vijesti.

Euforični doček u Beogradu i šokantne slike ispraćaja posmrtnih ostataka nedavno preminulog „genocidnog manijaka“ (ABC News) i „bosanskog krvnika“ (NYTimes), uz najviše vojne i crkvene počasti, zapanjile su civilizirani svijet. Istodobno stižu upozorenja da slavljenje ratnog zločinca generala Mladića, osuđenog na doživotni zatvor, kao nacionalnog heroja ne bi trebalo ignorirati ni olako shvaćati.

Nesumnjivo je da je Bruxelles izdao Plenkovića kao vrlo poslušnog suradnika, a izdaja je po meni temeljita. Kada vidite Macrona kako gotovo strastveno grli Vučića u Parizu, ta je fotografija nevjerojatna. Pazite, Francuska je strateški partner Hrvatskoj. Ima li većeg cinizma od toga?

Vučić nakon sastanka s Macronom tvrdi: Beograd konačno dobija metro,  razgovarali smo i o NIS-u

Čude se Emanuelu Macronu, a on je prije 10-ak godina sam priznao da je pobornik politike Françoisa Mitterranda koji nije skrivao naklonost prema Srbiji. Mi smo se politički zapravo vratili na početak devedesetih, u vrijeme prije same agresije. Ovom porukom EU oko Ratka Mladića zapravo govore da Hrvatsko članstvo u EU nema nikakvo značenje za njih i da im praktično svejedno ako Srbija pokuša neku novu agresiju 

Ljeto je kalendarski prošlo, a javnost je opravdano vjerovala da su naši vatrogasci konačno otišli na zasluženi odmor. No stvarnost na jadranskoj obali ponovno nas je demantirala. U svega desetak dana svjedočimo nizu relativno velikih požara, od kojih su mnogi buknuli na potpuno nepristupačnim mjestima.

I sad, kad napokon, nakon svih "istorijskih" akrobacija, imamo svoju državu, međunarodno priznatu i afirmiranu, javljaju se po tko zna koji puta naši usahli jugovići koji nikako ne mogu prežaliti gubitak svoje voljene Juge. Kad nemaju snage i hrabrosti da prosvjeduju za povratak svoje Juge, prosvjeduju tobože za zaštitu prirode u Lici!

Kada nastavnici postanu LGBTQ predatori koji ciljaju djecu – Vijesti –  Logično

Dok se ovih dana u Dubrovniku na kongresu konzervativaca raspravlja o obitelji, demografiji i budućnosti Europe, možda vrijedi postaviti još jedno, dublje pitanje: jesmo li uz demografski problem izgubili i jasnu predodžbu kakvo društvo želimo graditi i kakve uzore nudimo svojoj djeci?

U Dubrovniku se održao treći Kongres obitelji u organizaciji Stranke europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji je okupio predstavnike konzervativnih i suverenističkih stranaka iz više od 20 zemalja Europe i Sjedinjenih Američkih Država, među kojima je bilo i poznato sportsko lice.

Gdje su ikone dosadašnje europske energetske paradigme – Merkel i Thunberg?

Pin It

Europska energetska paradigma prema neovisnosti, samodostatnosti i održivosti žurno se mijenja bez prisutnosti dvaju simbola, dviju ikona dosadašnje europske energetske politike. Riječ je, dakako, o bivšoj zeleninjemačkoj kancelarki Angeli Merkel i globalnoj maskoti zelenih političkih ideologija, švedskoj (sada već starijoj) tinejdžerici Greti Thunberg.

Nakon povlačenja iz politike bivša se kancelarka povukla iz javnosti i, navodno, u suradnji s višedesetljetnom vjernom suradnicom Beate Baumann posvetila pisanju političkih memoara, koji bi svjetlo dana trebali ugledati najesen. Greta Thunberg također se povukla iz javnosti.

Navodno se vraća u školu, i to nakon što je postala globalno prepoznatljiva tako što je njezino 'markiranje' iz škole kao četrnaestogodišnje djevojčice uz pomoć ambicioznih roditelja i zelenih energetskih lobija pretvoreno u aktivistički pokret protiv klimatskih promjena, a za spas planeta Zemlje. Prije nego što se vrati u školu, koju je napustila da bi spašavala svijet, i Greta će najesen objaviti knjigu. Dobro, ne baš sasvim svoju, nego knjigu skupine autora zagovornika radikalnih zelenih politika koji su bili ideološka potpora njezinu aktivizmu.

Kraj mita o superkancelarki

Putinova invazija na Ukrajinu označila je kraj i krah dosadašnje europske energetske paradigme, a s njome i usko povezane sigurnosne, označivši tako i kraj mita o superkancelarki koja je godinama bila ne samo njemačka nego i europska Mutti.

Merkel je zbog svojih izvršnih ovlasti u Njemačkoj i presudna utjecaja u Europskoj uniji danas već prepoznata kao političarka koja je najviše kumovala europskom energetskom podčinjavanju Rusiji i financiranju Putinovih velikoruskih merkelambicija, dok je istodobno smanjivala njemačku i europsku energetsku samodostatnost zatvorivši njemačke nuklearne elektrane i snažno podupirući proizvodnju subvencionirane i (pre)skupe zelene energije (u kojoj, dakako, dominira njemačka zelena industrija ostvarujući goleme profite).

U tom je konceptu Rusija dominirala energetskom sadašnjošću Europe, Njemačkoj je bila namijenjena budućnost. No ruski napad na Ukrajinu i prijetnje širenjem rata na druge države bivšega sovjetskog bloka te, s druge strane, europske sankcije (što na djelu, što u procesu dogovora) označavaju poraz toga koncepta.

U takvu preokretu, danas kad se crta nova održiva energetska karta Europe, bez ruske nafte i plina, radikalne zelene politike djeluju kao kakva pošalica. Dvojbe hoćemo li od žitarica praviti zeleni, ekološki benzin kako bismo Zemlju poštedjeli naftnih i plinskih bušotina, a atmosferu zaštitili od povećanog emitiranja CO2, ili ćemo tim žitaricama (na)hraniti ljude, previše su karikaturalne da bi izgledale ozbiljno. Tako se spontano rasplinuo i proizvedeni mit o Greti, mladoj švedskoj aktivistici koja je drsko i nerijetko histerično, uz punu medijsku pozornost, prozivala najmoćnije svjetske lidere – od Bidena do Merkel – tražeći da odmah, ali baš odmah, obustave proizvodnju fosilnih goriva i tako spase Zemlju od klimatskih promjena.

Greta sad ima zbilja dobar plan

Međutim, bilo bi itekako važno da se rasvijetle i javno osvijeste korijeni i motivi postupanja tih dviju ikona dosadašnje europske energetske paradigme – i Merkel i Thunberg. Kad netko toliko obilježi europsku politiku kao što je to učinila Merkel u protekla dva desetljeća i kad ta politika doživi takav krah kao što je doživjela njezina energetska politika te grtsa euproizvede takav kaos u Europi, onda se ona ne može tek tako povući iz javnosti, posvetiti čitanju knjiga i pisanju memoara.

Očekuje se da (barem u tim memoarima) ponudi smisleni odgovor na pitanje zašto je kao njemačka kancelarka, sa svim informacijama kojima je raspolagala, toliko predano štitila projekt plinovoda Sjeverni tok 2, i to usprkos tolikim argumentiranim upozorenjima da tako Europu dovodi u energetsku ovisnost o Rusiji, a istočnoeuropske države, uključujući i Ukrajinu, u egzistencijalnu opasnost? Kad se trenutačni kaos stavi pod nadzor, uloga Merkel u njegovu stvaranju sigurno će se propitkivati. S memoarima ili bez njih.

Od Grete ne treba očekivati odgovore. Pitanje o Greti ​zapravo je ​adresirano na nas: kako je moguće da nama kao kvalificiranoj društvenoj, političkoj, akademskoj ili medijskoj zajednici zainteresirani lobiji 'prodaju' performanse nekvalificirane djevojčice koja bježi od škole kao smjernice za energetske politike? Greta danas ima dobar plan: vratiti se u školu. I moli da je više ne spominjete.

Višnja Starešina

Lider/hkv.hr

Login Form