 |
HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! POČIVAO U MIRU BOŽJEM! (02.01.1945. – 29.11.2017.) |
Nijemci ne žele prekid uvoza energenata iz Rusije
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 12 Travanj 2022 09:05
Mišljenja građana također su podijeljena i oko pitanja treba li Njemačka potpuno odustati od ruskog plina i nafte. Više od polovice ispitanika (52%) reklo je da zemlja ne bi trebala potpuno zaustaviti isporuku energenata iz Ruske Federacije. Samo 42% ispitanika nazvalo je tu mjeru potrebnom i izrazilo spremnost da se suoče s eventualnim posljedicama nestašice, rasta cijena i gospodarske recesije.
Njemački građani podijeljeni su oko poteza njemačkog kancelara Olafa Scholza za prevladavanje posljedica krize koja je nastala zbog stanja oko Ukrajine. O tome svjedoče rezultati istraživanja instituta Forsa po narudžbi televizije RTL, tamošnji medij Die Welt.
Samo 46% ispitanika pozitivno ocjenjuje mjere koje je poduzela njemačka vlada. Istovremeno, njih 47% izražava nezadovoljstvo radom vlade pod vodstvom Olafa Scholza.
Nezadovoljstvo Scholzovom vladom
Napominjemo da je tijekom proteklog tjedna broj nezadovoljnih porastao za 5%. Tako je prvi put od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini udio Nijemaca koji negativno ocjenjuju djelovanje kancelara premašio udio onih koji Scholzove mjere za prevladavanje posljedica krize nazivaju dostatnim, piše Die Welt, a prenosi geopolitika.news.
Još je negativnija bila reakcija ispitanika na paket potpore koji je vlada dogovorila 25. ožujka u kontekstu rasta cijena energenata. Podsjetimo, program predviđa porezne olakšice od 300 €, popuste na benzin i dizel, kao i paušalnu isplatu od 100 € obiteljima za svako dijete. Prema rezultatima istraživanja, samo 29% ispitanika reklo je da će ove mjere biti dovoljne za ublažavanje utjecaja rasta cijena energije. Većina ispitanika, njih 64%, nazvalo je vladine mjere nedovoljnim.
Promjena mišljenja javnosti o uvozu energenata iz Rusije
Mišljenja građana također su podijeljena i oko pitanja treba li Njemačka potpuno odustati od ruskog plina i nafte. Više od polovice ispitanika (52%) reklo je da zemlja ne bi trebala potpuno zaustaviti isporuku energenata iz Ruske Federacije. Samo 42% ispitanika nazvalo je tu mjeru potrebnom i izrazilo spremnost da se suoče s eventualnim posljedicama nestašice, rasta cijena i gospodarske recesije.
Treba napomenuti da je 3. ožujka, nedugo nakon početka ruske vojne intervencije u Ukrajini, više od 60% ispitanika reklo da bi njemačka vlada trebala prestati uvoziti plin iz Rusije, dok se 32% tome protivilo. O tome svjedoče rezultati sociološke ankete koju je proveo Institut Civey po narudžbi njemačkog tjednika Wirtschaftswoche.
EU: I službeno prihvaćen peti paket sankcija protiv Rusije
Države članice EU-a u petak su i formalno potvrdile usvajanje petog paketa sankcija protiv Rusije koji uključuje zabranu uvoza ugljena, zabranu svih transakcija za četiri ključne ruske banke, zabranu pristajanja ruskih brodova u europske luke i niz mjera kako bi se pojačao pritisak na Moskvu da zaustavi agresiju.
“Ove sankcije su usvojene nakon zvjerstava koje su počinile ruske snage u Buči i drugim mjestima pod ruskom okupacijom. Cilj ovih sankcija je zaustaviti bezobzirno, nehumano i agresivno ponašanje ruskih vojnika i jasno poručiti Kremlju da će nelegalna agresija imati veliku cijenu”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Peti paket sankcija uključuje:
– Zabranu uvoza ugljena iz Rusije od kolovoza ove godine. Trenutačna vrijednost ruskog ugljena koji se izvozi u EU iznosi osam milijardi eura godišnje.
– Zabranu pristajanja u europske luke brodovima pod ruskom zastavom. Predviđene su iznimke za brodove koji prevoze poljoprivredne i prehrambene proizvode, humanitarnu pomoć i energente.
– Zabranu prometa ruskim i bjeloruskim cestovnim prijevoznicima koji neće moći prevoziti robu unutar EU-a, čak i kada je riječ o tranzitu. Tu su također predviđene iznimke u slučaju prijevoza farmaceutskih, medicinskih, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
– Daljnju zabranu izvoza goriva za zrakoplove i drugih proizvoda poput kvantnih računala i naprednih poluvodiča, elektroničke robe, osjetljive strojne i prometne opreme te zabranu uvoza na proizvode poput drva, cementa, morske hrane, alkohola. Sankcionirani izvoz iznosi oko 10 milijardi eura godišnje, a uvoz 5,5 milijardi eura.
– Niz ciljanih mjera kako bi se pojačale postojeće sankcije i začepila rupe u njihovoj primjeni. To između ostaloga uključuje zabranu ruskim poduzećima da sudjeluju u javnim nabavama u državama članicama EU-a, prestanak svake financijske potpore ruskim javnim tijelima, proširenje zabrane na depozite u kripto valutama.
– Sankcije tvrtkama čiji su proizvodi ili tehnologija imale ulogu u invaziji, ključnim oligarsima i poslovnim ljudima, visokorangiranim dužnosnicima Kremlja, osobama koje sudjeluju u dezinformiranju i manipuliranju informacijama i sustavnom širenje narativa Kremlja o agresiji na Ukrajinu te članovima obitelji pojedinaca koji su već pod sankcijama.
– Potpunu zabranu transakcija za četiri ključne ruske banke Sovkombank, Novikombank, VTB i Otkrutie. Te banke su još ranije isključene iz Swifta, a sada im je zamrznuta imovina i potpuno su odsječene od bankovnog tržišta EU-a.
Komisija je objavila da već radi na dodatnim prijedlozima novih sankcija koje bi mogle uključivati zabranu uvoza nafte. Osim sankcija, EU naglašava da je smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima “hitni imperativ”.
