HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Karamarko: Ujedinimo se u poštovanju prema žrtvama – Prigorski.hr

Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom? 

22. lipnja napadnut je Sovjetski Savez, a ne Jugoslavija, pogotovo ne Hrvatska. Mi zapravo nemamo niti jedan komunistički datum oslobođen dvostruke konotacije, od samog ustanka, preko oslobođenja, do državnih praznika i stvarnih i simboličkih Titovih rođendana. Sve je utemeljeno na obmani, laži i mitu. 

Preminula Slavenka Drakulić - Autonomija

U 77. godini života umrla je jugoslavenska književnica iz Hrvatske Slavenka Drakulić, jedna od najpoznatijih lažnih disidentica koja je u svakom svom usmenome i pisanome nastupu denuncirala i klevetala Hrvatsku.

Kako je Nina Obuljen Koržinek salonskom političkom korektnošću i sljepilom abolirala najefikasnije oružje beogradske propagande protiv Hrvatske

Bugojanska skupina: Kako je 19 gerilaca upalo u Jugoslaviju i borilo se  protiv cijele JNA - BOSNA

Krajem lipnja navršavaju se 54 godine od velike akcije hrvatske političke emigracije, kada je 19 pripadnika 'bugojanske skupine', odnosno Fenix skupina, ušlo na područje Jugoslavije, s ciljem pokretanja pobune i rušenja Jugoslavije.

Danas se obilježava 30. obljetnica Hrvatske Republike Herceg Bosne |  Radiotelevizija Herceg-Bosne

Trideset i jednu godinu nakon Daytonskog sporazuma hrvatski narod u BiH je doveden u stanje političke i egzistencijalne obespravljenosti, kakvu nije doživio čak ni u najtežim godinama rata. Ono što se nakon 1995. godine činilo kao minimalna, ali ipak postojeća zaštita kroz kakvu – takvu konstitutivnost i mehanizme ravnoteže, danas je gotovo potpuno uništeno.

Tzv. Dan antifašizma je dan u slavu najzločinačkijega  pokreta u povijesti hrvatskoga naroda. 

Tzv. hrvatski antifašizam je počinio TRI (3) najveća zločina nad hrvatskim narodom. 

Zvonimir Hodak: Drug Vladimir je došao na vlast na demokratskim izborima.  K'o da Hitler nije 1933. - Braniteljski portal

Evo mene nakon dvije godine dana opet jednom na mom Bolu na Braču.

Rekli bi neki "prvi dan godišnjeg", ali moj godišnji u ovoj dobi traje cijelu godinu. Baš sam pogodio na početak novog toplinskog vala.

Zastupnik stranke DOMiNO u Hrvatskom saboru Igor Peternel došao je u ponedjeljak u Spomen-park Brezovicu, gdje se obilježava Dan antifašističke borbe, i poručio da će se njegova stranka nastaviti zalagati za ukidanjem Dana antifašističke borbe kao državnog praznika. 

Tako reći u isto vrijeme orila se u maloj dvorani Lisinskoga pjesma naših davnih i nedavnih krvnika. Jedva smo na časak zaboravili izbezumljene i mržnjama izobličene s trnjanskih krijesova, kadli spomen na naše djetinjstvo i mladost uskrsnu u njihovoj pjesmi.

Zašto bi interes istospolnih parova bio ispred interesa djece?!

Pin It

Image result for pederi djeca

U javnim pritiscima LGBT aktivista prema centrima za socijalnu skrb - u kojima se traži da svjesno krše Zakon i istospolnim parovima daju djecu na udomljavanje – malotko govori o interesima i potrebama djece! Pa se tako potpuno ignorira zakonska odredba po kojoj centri traže najbolje moguće i odgovarajuće roditelje djeci, a ne obrnuto.

Odluka Ustavnog suda u kojoj zaključuju da su sudovi i mjerodavna tijela dužni svima pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u "javnoj usluzi udomljavanja" grubi je nasrtaj na legitimitet Hrvatskog sabora koji, voljom izabranih predstavnika građana, donosi zakone.

Naime, Ustavni sud je utvrdio da su u Zakonu o udomiteljstvu izostavljena, odnosno prešućena, određena društvena skupina što "proizvodi generalne diskriminatorne učinke prema istospolno orijentiranim osobama koje žive u životnim i neformalnim životnim partnerstvima, što je ustavnopravno neprihvatljivo". U konkretnom slučaju to znači da su, unatoč tome što tako ne stoji u Zakonu o udomiteljstvu, osporene zakonske odredbe. Centri za socijalnu skrb, smatra Ustavni sud, dužni su tumačiti i primjenjivati na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu.

Hrvatski sabor izglasao je Zakon o udomiteljstvu u prosincu 2018. Pojedini zastupnici već tada su predlagali da se u Zakon ugradi mogućnost da i istospolni parovi mogu usvajati djecu. No, većinom glasova takva odredba nije prošla. Drugim riječima, Hrvatski je sabor, kao najviše zakonodavno tijelo, legalno i legitimno odlučilo da istospolni parovi ne mogu udomljavati djecu. Dakle, ako bi se na legalan i legitiman način takva odredba htjela ugraditi u Zakon, onda odluku može donijeti isključivo Hrvatski sabor. Odluka Ustavnog suda, nažalost, više podsjeća na odluku donesenu pod pritiskom javnosti i LGBT aktivizma.

Zanimljivo je obrazloženje ustavnog suca Miroslava Šumanovića koji nije bio suglasan s odlukom Ustavnog suda te je priložio izdvojeno mišljenje: "Ustavni sud ovom odlukom samoinicijativno uvodi u hrvatski pravni sustav pravo istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta, a bez provjere postoji li o tom pitanju društveni konsenzus, te uz propuštanje mogućnosti da se sukladno članku 49. stavku 1. Ustavnog zakona provede javna savjetodavna rasprava pred Ustavnim sudom u ovom predmetu, ili mogućnosti da se pribave mišljenja relevantnih stručnjaka i znanstvenika o ovdje spornom pitanju, ili barem izvrši uvid u postojeće studije i tekstove koji su javno dostupni" (…)

"Ne postoji pravo na dijete (u udomiteljskom, posvojiteljskom ili sličnom kontekstu) poput prava na rad i zapošljavanje ili napredovanje u poslu… To više nije izolirana sfera pojedinaca i njihovih subjektivnih prava glede kojih može doći do nejednakosti i diskriminatornog tretmana. Ovdje je riječ o konstitutivnom (za institut udomiteljstva) značaju trećih osoba – djece, koja su subjekti prava i središnja točka instituta udomljavanja", stoji u izdvojenom obrazloženju ustavnog suca Šumanovića.

Sudac Šumanović je time skrenuo pozornost na više iznimno važnih činjenica. Za početak da udomljavanje nije temeljno pravo bilo čije te se samo po sebi ne mora podrazumijevati. I drugo, da ne postoji pravo na dijete!

U Zakonu o udomljavanju postoji i kategorija udomljavanja odraslih ljudi, ljudi bez poslovne sposobnosti, bolesnih ljudi ili osoba s invaliditetom koji nisu u stanju živjeti sami i skrbiti o sebi. No, istospolni par, koji traži prava na udomljavanje djece na temelju svoje seksualnosti, ne želi takvu vrstu udomljavanja. Dakle, teško da u njihovu slučaju može biti pitanje altruizma prema nevoljnima, kako se to pokušava prezentirati u dijelu aktivističke javnosti i medija. Zanimljivo, cijela medijska akcija bila je usmjerena isključivo prema udomljavanju djece, ali nikog ne zanima udomljavanje odraslih osoba.

S druge strane u tim javnim pritiscima LGBT aktivista prema centrima za socijalnu skrb - u kojima se traži da svjesno krše Zakon i istospolnim parovima daju djecu na udomljavanje – malotko govori o interesima i potrebama djece! Pa se tako potpuno ignorira zakonska odredba po kojoj centri djeci traže najbolje moguće i odgovarajuće roditelje, a ne obrnuto. Interes djece mora biti na prvom mjestu, a ne interes bilo kakve vrste parova, pa i onih istospolnih. Jednostavno je, spolna orijentacija ne može biti kriterij po kojem bi država trebala dodjeljivati djecu iz domova onima koji to zatraže. 

Uostalom, prema svoj dostupnoj relevantnoj literaturi, i po literaturi koju socijalni pedagozi izučavaju na fakultetima, za djecu je od presudne važnosti da u svojoj obitelji imaju i mušku i žensku figuru. Dakako, da to uvijek nije moguće ostvariti. No, djeci za koju država odgovara treba omogućiti najbolje, treba ih zaštititi u svakom pogledu jer se djeca ne mogu izboriti sama za sebe. Djeca ne smiju biti u funkciji političke trgovine, popravljanja javnog ugleda ili LGBT aktivizma!

Velika je manipulacija koja se proteže u dijelu medija i javnosti da će zbog toga što istospolni provi ne mogu udomljavati (ili posvajati) djecu, njih puno ostati po domovima. Ta teza je lažna. Naime, već desetcima godina višestruko veći broj obitelji želi udomiti ili posvojiti dijete, nego što ima djece u domovima. A ti procesi idu brže zato što je zakonski omogućeno da se poduzme sve da djeca, ako je to moguće, ipak ostanu s biološkim roditeljima. Dakako, i u tim zakonima ima odredbi o kojima je moguće raspravljati ili ih kritizirati, no to je već neka druga tema.

Silvana Oruč Ivoš/direktno.hr

Login Form