HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Odluke gradske vlasti u Zagrebu i institucijama kojima upravljaju posljednjih dana ponovno su otvorile pitanje jednakih kriterija u kulturnom i javnom prostoru glavnog grada RH. Dok je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ugostila program posvećen partizanskoj tradiciji, istodobno je odbijena zamolba za održavanje Komemorativne akademije u povodu 81. godišnjice Bleiburške tragedije.

DRAGOVOLJAC - Jazovka tri godine od ekshumacije: Gdje su kosti, zašto nema  grobnice, zna li se dob i spol ubijenih?

Hrvatska svake godine 22. lipnja svjedoči moralnom i civilizacijskom činu koji se rijetko viđa u  svijetu. Istoga dana i u isto vrijeme, odvija se vrhunac našeg kolektivnog ludila i povijesne shizofrenije. Naime, dok se u šumi Brezovica, uz prigodne govore državnog vrha, čitanje i pjevanje partizanskih pjesama i režirani protokol, slavi Dan antifašističke borbe, stotinjak kilometara dalje, nad jamom Jazovka

Karamarko: Ujedinimo se u poštovanju prema žrtvama – Prigorski.hr

Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom? 

22. lipnja napadnut je Sovjetski Savez, a ne Jugoslavija, pogotovo ne Hrvatska. Mi zapravo nemamo niti jedan komunistički datum oslobođen dvostruke konotacije, od samog ustanka, preko oslobođenja, do državnih praznika i stvarnih i simboličkih Titovih rođendana. Sve je utemeljeno na obmani, laži i mitu. 

Preminula Slavenka Drakulić - Autonomija

U 77. godini života umrla je jugoslavenska književnica iz Hrvatske Slavenka Drakulić, jedna od najpoznatijih lažnih disidentica koja je u svakom svom usmenome i pisanome nastupu denuncirala i klevetala Hrvatsku.

Kako je Nina Obuljen Koržinek salonskom političkom korektnošću i sljepilom abolirala najefikasnije oružje beogradske propagande protiv Hrvatske

Bugojanska skupina: Kako je 19 gerilaca upalo u Jugoslaviju i borilo se  protiv cijele JNA - BOSNA

Krajem lipnja navršavaju se 54 godine od velike akcije hrvatske političke emigracije, kada je 19 pripadnika 'bugojanske skupine', odnosno Fenix skupina, ušlo na područje Jugoslavije, s ciljem pokretanja pobune i rušenja Jugoslavije.

Danas se obilježava 30. obljetnica Hrvatske Republike Herceg Bosne |  Radiotelevizija Herceg-Bosne

Trideset i jednu godinu nakon Daytonskog sporazuma hrvatski narod u BiH je doveden u stanje političke i egzistencijalne obespravljenosti, kakvu nije doživio čak ni u najtežim godinama rata. Ono što se nakon 1995. godine činilo kao minimalna, ali ipak postojeća zaštita kroz kakvu – takvu konstitutivnost i mehanizme ravnoteže, danas je gotovo potpuno uništeno.

Tzv. Dan antifašizma je dan u slavu najzločinačkijega  pokreta u povijesti hrvatskoga naroda. 

Tzv. hrvatski antifašizam je počinio TRI (3) najveća zločina nad hrvatskim narodom. 

Zvonimir Hodak: Drug Vladimir je došao na vlast na demokratskim izborima.  K'o da Hitler nije 1933. - Braniteljski portal

Evo mene nakon dvije godine dana opet jednom na mom Bolu na Braču.

Rekli bi neki "prvi dan godišnjeg", ali moj godišnji u ovoj dobi traje cijelu godinu. Baš sam pogodio na početak novog toplinskog vala.

Njemačkoj ne polazi za rukom vratiti izbjeglice s granice u ostale zemlje EU-a

Pin It

Image result for merkel multikulti

Mjera vraćanja migranata koji su u nekoj drugoj državi Europske unije već registrirani kao izbjeglice s njemačkih granica nije donijela gotovo nikakve rezultate, javlja dnevnik Welt am Sonntag u nedjelju.

„Na osnovu sporazuma s Grčkom i Španjolskom s njemačke granice je vraćeno 20 migranata koji su već bili registrirani u jednoj od ove dvije zemlje: 18 u Grčku i dva u Španjolsku“, piše Welt am Sonntag pozivajući se na podatke njemačkog ministarstva unutarnjih poslova.

Prije godinu dana demokršćanska Unija CDU/CSU se nalazila na rubu raspada zbog spora tadašnje predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) i kancelarke Angele Merkel i tadašnjeg predsjednika Kršćansko-socijalne unije (CSU) i ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera oko politike prema migrantima.

Seehofer je htio automatski sve useljenike na njemačkim granicama vraćati u zemlje EU-a kroz koje su migranti ušli u EU. Merkel se protivila toj mjeri bez dogovora s pogođenim zemljama.

Na kraju je takav dogovor postignut samo s Grčkom i Španjolskom, ali ne i Italijom preko koje i najveći broj podnositelja zahtjeva za azilom ulazi u Njemačku.

Seehofer je prije uvođenja mjere govorio o 40.000 migranata godišnje koji bi se mogli vratiti s njemačkih granica u zemlje EU-a u kojima su već registrirani kao izbjeglice.

U svibnju je 74.107 osoba u Njemačkoj zatražilo politički azil. Na prvom mjestu su podnositelji zahtjeva iz Sirije iza koje slijedi Irak, Nigerija, Turska, Iran, Afganistan i Gruzija.

Najviše zahtjeva za azilom se dodjeljuje državljanima Sirije (84 posto) i Turske (46 posto) a najmanje državljanima Gruzije (0,5 posto).

Izvor: narod.hr/hina

Login Form