HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Dio medija i redovite ankete unaprijed proglašavaju pobjedu koalicije SDP-a i Možemo, no iza takvog narativa krije se borba za financijska sredstva i oglasne budžete javnih tvrtki, dok se zanemaruje stvarno raspoloženje birača na terenu i okupljanje na desnici.

Zajedno, Vida i Novosti dobivaju oko 2,5 milijuna eura godišnje, dok je SNV prošle godine primio rekordnih gotovo 25 milijuna eura. Otkako je Andrej Plenković premijer, prihodi SNV-u porasli su za 1382 posto.

sveučilištu

Na javnom sveučilištu u Bruxellesu održala se „Komunistička škola“, a instituciju kroz programe Erasmus+ i Horizon Europe financira Europska unija, upozorio je Stjepo Bartulica na društvenim mrežama.

Kad je naš novinar Petar Vlahov na 4. program HRT doveo Nikolaja Tolstoja, ostarjeloga autora knjiga o udruženim zločinima Engleza i Tita na Bleiburgu, nastao je u hrvatskoj javnosti tajac. Rijetki su to odobravali u javnim glasilima, a samo neki su kao Narod.hr i Direktno.hr donijeli prikaze razgovora.

Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski podigao je pravu buru u hrvatskoj javnosti nakon priznanja da je pomogao srbijanskim studentima u rušenju vlasti Aleksandra Vučića. Glavni problem je što je Maršavelski bio član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, ključnih za očuvanje hrvatske nacionalne sigurnosti.

Tko su kandidati za Ustavni sud – Horvat Vuković, Selanec, Pajalić i Sučević?

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio je listu od četvero kandidata za izbor troje sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Na listi su Ana Horvat Vuković, Željko Pajalić, Goran Selanec i Mladen Sučević

Davorin Karačić za Narod.hr: "Neki se u skupštini ponašaju kao uvrijeđene  frajle i jedini im je cilj samopromocija" – narod.hr

Završite li pak u psihijatrijskoj ustanovi pod kontrolom Možemo ili njihovih lakejčića iz SDP-a možete očekivati da će vas osoblje bolnice koje bi trebalo raditi u vašu korist, tući, gušiti, ponižavati, neosnovano zadržavati te se općenito ponašati prema vama kao prema logorašima u konc logoru.

Crna Kronika Hrvatska | Kristian Periš čekao je dijete sa zaručnicom. Nakon  njegove smrti ona je dijete izgubila... Kristian Josip Periš, koji je 21.  listopada...

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić potvrdio je da istraga zbog smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan zasad obuhvaća četiri osobe, ali i da nije isključeno njezino proširenje na druge zaposlenike bolnice.

Ukrajina mora ostati slobodna odlučivati ​​o vlastitim međunarodnim savezima, rekao je predsjednik Europskog vijeća António Costa nakon sastanka Europske političke zajednice u Dublinu, prenosi danski Ritzau.

Nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Trpimir Goluža, prozvao je gradonačelnika Tomislava Tomaševića da je za smrt Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sv. Ivan saznao prije nego što je krajem listopada otputovao u Barcelonu.

Njemačkoj ne polazi za rukom vratiti izbjeglice s granice u ostale zemlje EU-a

Pin It

Image result for merkel multikulti

Mjera vraćanja migranata koji su u nekoj drugoj državi Europske unije već registrirani kao izbjeglice s njemačkih granica nije donijela gotovo nikakve rezultate, javlja dnevnik Welt am Sonntag u nedjelju.

„Na osnovu sporazuma s Grčkom i Španjolskom s njemačke granice je vraćeno 20 migranata koji su već bili registrirani u jednoj od ove dvije zemlje: 18 u Grčku i dva u Španjolsku“, piše Welt am Sonntag pozivajući se na podatke njemačkog ministarstva unutarnjih poslova.

Prije godinu dana demokršćanska Unija CDU/CSU se nalazila na rubu raspada zbog spora tadašnje predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) i kancelarke Angele Merkel i tadašnjeg predsjednika Kršćansko-socijalne unije (CSU) i ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera oko politike prema migrantima.

Seehofer je htio automatski sve useljenike na njemačkim granicama vraćati u zemlje EU-a kroz koje su migranti ušli u EU. Merkel se protivila toj mjeri bez dogovora s pogođenim zemljama.

Na kraju je takav dogovor postignut samo s Grčkom i Španjolskom, ali ne i Italijom preko koje i najveći broj podnositelja zahtjeva za azilom ulazi u Njemačku.

Seehofer je prije uvođenja mjere govorio o 40.000 migranata godišnje koji bi se mogli vratiti s njemačkih granica u zemlje EU-a u kojima su već registrirani kao izbjeglice.

U svibnju je 74.107 osoba u Njemačkoj zatražilo politički azil. Na prvom mjestu su podnositelji zahtjeva iz Sirije iza koje slijedi Irak, Nigerija, Turska, Iran, Afganistan i Gruzija.

Najviše zahtjeva za azilom se dodjeljuje državljanima Sirije (84 posto) i Turske (46 posto) a najmanje državljanima Gruzije (0,5 posto).

Izvor: narod.hr/hina

Login Form