HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Pornografska predstava u Taru koja je skandalizirala javnost, no ne i LGBT udruge i dobar dio medija, tek je „kap u moru“ perverzija i nakaradnih projekata pojedinih udruga te kontroverznih umjetnika koje financiramo javnim novcem iz proračuna, kako državnog tako i lokalnih.

Pogodio Hrvatsku prvi od trinaest toplinskih valova. Tko preživi ovo ljeto, pričat će. Mak se uvlači u grmlje, traži hladovinu, Tor i mlada Luna drže se kuće, piju hektolitre vode. Oko ponoći nastupa smiraj, svi gledamo televiziju, Mak pita kakav je to kavez ispred Bijele kuće, ja mu objašnjavam, nema veze sa Svjetskim prvenstvom u nogometu, samo s Neronom i njegovim rabijatnim ukusom.

Saborski Odbor za Ustav saslušao je u utorak prvih pet kandidata za tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu, svi su, odgovarajući oko pozdrava 'Za dom spremni', složni da je on neprihvatljiv, a u jednom trenutku povela se burna rasprava HDZ-ovaca s kandidatkinjom Anom Horvat Vuković. 

Odluke gradske vlasti u Zagrebu i institucijama kojima upravljaju posljednjih dana ponovno su otvorile pitanje jednakih kriterija u kulturnom i javnom prostoru glavnog grada RH. Dok je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ugostila program posvećen partizanskoj tradiciji, istodobno je odbijena zamolba za održavanje Komemorativne akademije u povodu 81. godišnjice Bleiburške tragedije.

DRAGOVOLJAC - Jazovka tri godine od ekshumacije: Gdje su kosti, zašto nema  grobnice, zna li se dob i spol ubijenih?

Hrvatska svake godine 22. lipnja svjedoči moralnom i civilizacijskom činu koji se rijetko viđa u  svijetu. Istoga dana i u isto vrijeme, odvija se vrhunac našeg kolektivnog ludila i povijesne shizofrenije. Naime, dok se u šumi Brezovica, uz prigodne govore državnog vrha, čitanje i pjevanje partizanskih pjesama i režirani protokol, slavi Dan antifašističke borbe, stotinjak kilometara dalje, nad jamom Jazovka

Karamarko: Ujedinimo se u poštovanju prema žrtvama – Prigorski.hr

Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom? 

22. lipnja napadnut je Sovjetski Savez, a ne Jugoslavija, pogotovo ne Hrvatska. Mi zapravo nemamo niti jedan komunistički datum oslobođen dvostruke konotacije, od samog ustanka, preko oslobođenja, do državnih praznika i stvarnih i simboličkih Titovih rođendana. Sve je utemeljeno na obmani, laži i mitu. 

Preminula Slavenka Drakulić - Autonomija

U 77. godini života umrla je jugoslavenska književnica iz Hrvatske Slavenka Drakulić, jedna od najpoznatijih lažnih disidentica koja je u svakom svom usmenome i pisanome nastupu denuncirala i klevetala Hrvatsku.

Kako je Nina Obuljen Koržinek salonskom političkom korektnošću i sljepilom abolirala najefikasnije oružje beogradske propagande protiv Hrvatske

Bugojanska skupina: Kako je 19 gerilaca upalo u Jugoslaviju i borilo se  protiv cijele JNA - BOSNA

Krajem lipnja navršavaju se 54 godine od velike akcije hrvatske političke emigracije, kada je 19 pripadnika 'bugojanske skupine', odnosno Fenix skupina, ušlo na područje Jugoslavije, s ciljem pokretanja pobune i rušenja Jugoslavije.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form